Influénsia Kreatividade Manorin Ba Motivasaun Estuda Alunu Iha Ensino Básico Central Católico Saõ Luis Gonzaga, Suai
DOI:
https://doi.org/10.64042/jeducih.v2i1.15Keywords:
kriatividade, motivasaun estuda, alunu, manorinAbstract
Objetivuhusi peskiza ne’e maka atu hatene iha ka lae influensia husi kriatividade manorin ba motivasaun estuda alunu nian, nomos boot oinsá influensia husi kreatividade manorin ba motivasaun estuda alunu nian iha Ensino Básico Central Católico São Luis Gonzaga, Suai. Métodu ne’ebé uja maka kuantitativu, ho amostra hamutuk nain 46. Hosi rezultadu teste instrumentu variável hotu tama iha kategoria validu no fiabel, ho nune’e intrumentu refere kontinua uja iha iha peskiza ida-ne’e, hodi prova katak iha duni ka lae influensia hosi kreatividade manorin ba motivasaun estuda alunu nian. Antes hala’o teste ipoteze, dahuluk halo teste normalidade no linearidade ba dadus, hosi teste refere hetan rezultadu normalidade ba variavel kreatividade manorin ho valor mak hanesan X2kontajen < X2tabela (16.609 < 19.675) no Asymp. Sig. > α (0.120 > 0.05), no variavel motivasaun estuda alunu ho valor mak hanesan X2kontajen < X2tabela (12.783 < 21.026) no Asymp. Sig. > α ka (0.385 > 0.05). Entretantu hosi teste linearidade hatudu katak dadus hirak ne’e ho distribusaun linear tamba bazeia ba rezultadu teste linearidade variavel motivasaun estuda alunu ba kreatividade manorin ho valor Fkontajen < Ftabela (0.695 < 2.123) no valor Sig. > α (0.722 > 0.05). Hosi rezultadu teste ipoteze hatudu rezultadu ne’ebé pozitivu, ne’e signika katak iha duni influensia husi kreatividade manorin ba motivasaun estuda alunu nian. Razaun ida-ne’e hetan hosi halo komparasaun entre valor Fkontajen ho Ftabela ne’ebé mak ho nia valor Fkontajen > Ftabela (342.168 > 4.062). Rezultadu peskiza ne’e mós, hatudu katak motivasaun estuda alunu nian 88.60% influensia husi kreatividade manorin nian.





